Ranka Mišić se obratila poslanicima u Narodnoj skupštini RS

Ranka Mišić se obratila poslanicima u Narodnoj skupštini RS
Ranka Mišić se obratila poslanicima u Narodnoj skupštini RS

Na današnjoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, poslanici po hitnom postupku razmatraju set izmjena zakona o platama radnicima u obrazovanju, upravi i javnim službama, kulturi, visokom obrazovanju, MUP-u i pravosuđu. Riječ je o izmjenama zakona koji predviđaju da plate radnicima u javnom sektoru ili onima koji ih primaju iz budžeta Srpske budu povećane u rasponu od pet do 20 odsto. Tim povodom, poslanicima se u Narodnoj skupštini RS obratila Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske. Cijeli govor pročitajte u nastavku.

„Potpredsjednice Narodne skupštine RS, dame i gospodo narodni poslanici, predsjedniče Vlade i ministri u Vladi RS,  

Savez sindikata Republike Srpske, kao većinska reprezentativna sindikalna organizacija je u avgustu ove godine, a radeći cijele godine, usvojio značajan dokument koji bi trebao da se primjenjuje naredne tri godine. U izradi ovog dokumenta korišteni su svi pokazatelji  koji su bili na raspolaganju, ali isto tako i znanje akademske zajednice i ono što jesu potrebe radnika Republike Srpske. Vrijednost tog dokumenta baziran je na stvarnim pokazateljima na koje smo mogli da računamo kada smo ih uvrštavali u konačan cilj tog dokumenta , ali smo se isto tako potrudili da našu analizu ocijene i procjene i oni koji su van sindikata, računajući na objektivnost. Dio tog posla smo završili i cijenimo da treba da se nađe u Narodnoj skupštini RS, da razgovaramo i da dobijemo što kvalitetniji dokument koji bi važio i primjenjivao se za sve radnike u Republici Srpskoj u naredne tri godine, a u cilju da se povećaju plate i da radnici ostanu u Republici Srpskoj.

Kada govorimo o Zakonu o platama za sve korisnike budžeta, a u skladu sa onim što smo mi u dokumentu utvrdili, jeste da je potrebno da se ove i naredne tri godine – svake godine vrši povećanje plata za najmanje 10%, što bi u prevodu značilo da bi one najniže plate trebalo najviše da rastu, a one koje su relativno visoke, da one rastu manje. Cilj je da se nejednakost dovede u jedno prihvatljivije stanje ali isto tako da oni koji imaju niske plate mogu obezbijediti egzistenciju sebi i svojoj porodici.

Set zakona rađen je zajedno sa Vladom RS, a Vlada i Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske su dobili dokument koji je radio Savez sindikata RS. Granski sindikati i ministri su trebali utvrditi najpravičniju raspodjelu sredstava koja se odnosi na povećanje plata. Činjenica je da baš i nije bilo tako. Zato sam dužna da u ime radnika unutrašnjih poslova kažem da jedan policajac na primjer ima platu od 943 KM, a sa povećanjem od 10% će iznositi 78 KM više. Jedan inspektor koji ima VSS i najniži koeficijent VSS od 1.230 KM dobiće povećanje od 7% ili 82 KM. Plate od 2.330 KM pa na dalje povećavaju se za 5%, a povećanje će iznositi 114 KM. Dakle, princip pravičnosti i povećanja nominalnog iznosa plata u ovoj situaciji se ne može prepoznati. I dalje su visoke plate dobile veće povećanje i to je ono što nije prihvatljivo Savezu sindikata RS. Još je drastičnija razlika između državnih službenika i namještenika koji rade u Ministarstvu unutrašnjih poslova, gdje su više od dva puta u nominalnom iznosu povećane plate onima koji imaju plate koje su daleko iznad prosječne.

Kada govorimo o obrazovanju, situacija je mnogo složenija. Ja ću vas podsjetiti da je Narodna skupština RS 28.12.2007. godine usvojila zaključak koji je objavljen u Službenom glasniku RS, a koji je glasio da dok se ne izjednače plate radnika koji rade u obrazovanju sa drugim radnicima koji se finansiraju iz budžeta,  ne treba doći ni do jednog drugog povećanja. Samo smo jedno izjednačavanje imali i to zahvaljujući Memorandumu koji smo potpisali sa bivšom predsjednicom Vlade RS, a ova Vlada je to provela u djelo. Ono što traže radnici u obrazovanju jeste drugi korak izjednačavanja visoke stručne spreme koja radi u obrazovanju. Sada, ako primjenimo ove zakone, razlika između najnižeg koeficijenta visoke stručne spreme u obrazovanju i drugih korisnika budžeta je 234 KM. To je nedopustivo.

Zahtjevi Sindikata pravosuđa su drugačiji. Ovaj zakon se ne odnosi na sudije i tužioce, odnosi se na radnike koji rade kako mi to kažemo u rudniku, administrativne radnike koji rade zaista težak posao, pa je zahtjev Sindikata pravosuđa da se plate svima povećaju jednako u iznosu od 100 KM, što bi značilo drugačiji preračun koeficijenata. Važno je reći da Savez sindikata RS ne traži više novca, samo pravičniju raspodjelu novca koji je planiran za narednu godinu u budžtu za povećanje plata budžetskim korisnicima. Zamjerka je i da određeni ministri nisu pregovarali o određenom zakonskom rješenju iz njihovog resora.

Vremena je malo, a jako je važno spomenuti radnike koji rade u realnom sektoru. Vlada RS je vama predložila, a vi ste donijeli niz mjera koje idu u pravcu rasterećenja realnog sektora, što smo mi kao sindikat podržali samo sa jednim ciljem – da se poslodavcima olakša poslovanje, ali da se povećaju plate radnicima. Danas preko 38.000 radnika prima najnižu platu u RS. Imali smo juče i sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta RS i Savez sindikata cijeni da najniža plata mora biti 550 KM. Po našoj računici je potrebno 710 KM za četvoročlanu porodicu samo da se prehrani. Žao mi je što Unija udruženja poslodavaca, koja je toliko benefita dobila od Vlade RS, nije uvažila naš prijedlog, a ni da predstavnici Vlade kao članovi Ekonomsko-socijalnog savjeta, nisu imali stav Vlade RS  o najnižoj plati, ali da su imali lični stav, a to je podrška onima koji su bogati a ne onima koji imaju toliko malo a to je 450 KM. Zato pozivam Vladu RS da donese odluku da najniža plata iznosi 550 KM, a da se u drugom kvartalu 2020. godine poveća na 600 KM“.


Najvažnije aktivnosti Saveza sindikata Republike Srpske u borbi za radnička prava