Pljušte otkazi u doba korone – Bez posla ostalo nekoliko stotina radnika u Srpskoj

Pljušte otkazi u doba korone - Bez posla ostalo nekoliko stotina radnika u Srpskoj
Pljušte otkazi u doba korone - Bez posla ostalo nekoliko stotina radnika u Srpskoj

Već smo svjedoci otpuštanja radnika u doba pandemije korona virusa, a u proteklih par sedmica bez posla je ostalo nekoliko stotina zaposlenih u Republici Srpskoj. Među njima ima i onih koji pristaju na sporazumni raskid ugovora o radu.

Drugi radnici, istovremeno, prolaze gorka iskustva i šokirani su načinom na koji su dobili otkaze, gdje u nekim situacijama nisu poštovani ni zakonski otkazni rokovi.

– Očekivala sam u najmanju ruku razumijevanje u ovoj situaciji. Umjesto toga, primila sam poziv da sam na ostatku godišnjeg odmora iz prošle godine i da mi ugovor neće produžiti. Iz neba pa u rebra ostajete bez posla. Ostatak godišnjeg je započeo onog dana kada je proglašena vanredna situacija. Ovakvo ponašanje je jako ružno. Svi smo vezani papirom, postoji primjereniji način da se ljudi obavijeste na vrijeme, jer dok je bilo sve u redu i radnici su odgovarali poslodavcima. Posla će biti, naravno, ali važno je ostati čovjek i u lošim vremenima – kaže jedna radnica iz Banjaluke, koja tvrdi da je dobila otkaz.

Iz Saveza sindikata RS zatražili su od svih poslodavaca u Srpskoj da ne otpuštaju radnike i da isplaćuju plate u punom iznosu. Naglasili su i da, radnicima koji u vrijeme vanrednog stanja imaju povećan obim posla i rade pod otežanim uslovima rada, treba da bude uvećana plata.

– Tražimo i da se radnicima koji su zaraženi virusom korona ili su im rješenjem nadležnih organa propisane mjere samoizolacije ili karantina, isplaćuje naknada plate zbog privremene spriječenosti za rad u iznosu od 90 odsto plate koju bi radnik ostvario da je bio na radu – naglasila je predsjednica SSRS Ranja Mišić.

Apel da se radnici ne otpuštaju više puta su uputili i iz Vlade RS, ističući da će poslodavci dobiti pomoć. Među poslodavcima se može čuti da su to razumni zahtjevi i da je i njihov cilj isti, ali im okolnosti nisu naklonjene. Na terenu svi očekuju konkretnu primjenu mjera Vlade RS za pomoć privredi u aprilu.

– Svaka firma ima svoju finansijsku situaciju i poslovanje, a neke su zbog lošeg stanja već otpuštale radnike, dok su druge poslale radnika na godišnji odmor ili na čekanje, kako to Zakon o radu i dozvoljava. Istina, neki su, po mom mišljenju, malo i požurili sa otkazima, jer se ipak radilo desetak dana u martu, a najavljene mjere Vlade su više nego korektne – kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.

Po njegovim riječima, nervoze ima i među poslodavcima, i među radnicima, dok se čeka konkretizacija mjera Vlade, koje su jedino moguće rješenje u ovoj situaciji, samo ih treba napraviti da ne bude neko oštećen i da ne bude zloupotreba.

– Sve u svemu, situacija je u martu bila koliko-toliko normalna, ali u aprilu nas čeka sigurno više radnika na čekanju ili na godišnjem odmoru. Prerađivačka industrija nema novih narudžbi nakon 15. aprila i sigurno će tada biti više firmi u toj situaciji. Sada je već oko 4.000 radnika u obućarskoj industriji na godišnjem odmoru – kaže Saša Trivić.

I mogućnost sporazumnog raskidanja ugovora o radu sada, smatra, neki zloupotrebljavaju, dok drugi to rade u dogovoru sa radnicima.

Iz Saveza sindikata su, podsjećamo, pozvali sve radnike u RS da ne potpisuju sporazumne prekide radnog odnosa ili zahtjeve za neplaćeno odsustvo, jer na taj način gube zakonom zagarantovana prava na otpremninu, otkazni rok, novčanu naknadu u slučaju nezaposlenosti koja iznosi najmanje 416 KM i traje najduže do dvije godine, te uplatu doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje.

Sve članove ovog sindikata pozvali su i da se obrate Službi za besplatnu pravnu pomoć i granskim sindikatima, ukoliko postoji povreda prava iz radnog odnosa. Povodom informacija da poslodavci radnicima nude potpisivanje sporazumnog raskida ugovora o radu zbog obustave rada i otežanog poslovanja, republička inspekcija rada takođe je skrenula pažnju radnicima šta za njih znači potpisivanje takvog sporazuma.

– Onog dana kad radnik potpiše sporazum i on bude ovjeren, prestaju sva prava i obaveze iz radnog odnosa, te je poslodavac obavezan da radnika odjavi sa obaveznih doprinosa. Kod sporazumnog raskida ugovora o radu nema otkaznog roka, jer se u ovom slučaju ne radi o otkazu, a radnik nema pravo ni na otpremninu – objašnjava načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić.

Dodaje da radnici neće moći ostvariti ni naknadu za nezaposlene osobe, niti zdravstveno osiguranje i PIO.

– Zaključivanjem sporazumnog raskida ugovora o radu radnik svjesno i na nedvosmislen način doprinosi prestanku radnog odnosa. Inspekcija rada ne može dati radnicima instrukciju da li da potpisuju sporazumne raskide ugovora o radu ili ne, jer je isto izraz volje samog radnika, ali želimo da im ukažemo na pravne posljedice takvog sporazuma. Nakon potpisivanja takvog sporazuma, radnik može samo u sudskom postupku da pokuša osporavati vlastiti potpis – naglašava Makivićeva.

Iz Inspektorata RS takođe apeluju na poslodavce da u razgovoru sa radnicima pokušaju usaglasiti rješenje o načinu radnog angažovanja i isplati plata, a da posljednja mjera bude otkaz ugovora i odjava djelatnosti.

Vukajlović: Svi čekaju pomoć države

Direktor Agencije „Spektar“ iz Banjaluke Miroslav Vukajlović kaže da je domaće tržište rada potpuno zavisno od uticaja korona virusa, te da smo već svjedoci otpuštanja radnika u RS.

– To, doduše, kod nas nije tako radikalno kao u nekim državama Evrope ili Amerike. Razlog zašto naši poslodavci još čekaju sa otpuštanjima radnika, koje objektivno ne mogu plaćati dok im preduzeća, radnje, ne rade, leži u tome što vjeruju, a i očekuju, da će država i njeni predstavnici, obezbjediti brzu podršku i pomoć kako ne bi bankrotirali u najskorije vrijeme – kaže Vukajlović za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, najteže posljedice korona virusa imaju branše koje su gotovo 100 odsto vezane za slobodno kretanje ljudi i roba.

– One u ovakvim uslovima ne mogu funkcionisati. To su oblasti turizma, ugostiteljstva, proizvođačke industrije, koja su uslovljene nabavkama sirovina ili prodajom na tržištima pogođenim posljedicama korona virusa, kao i usluge koje se izvršavaju isključivo neposrednim kontaktom između stranaka – objašnjava Vukajlović.

Izvor: Srpska Info


e-magazin Regionalnog sindikalnog savjeta Solidarnost

NE TJERAJTE RADNIKE IZ REPUBLIKE SRPSKE, POVEĆAJTE PLATE!