Goran Stanković se obratio poslanicima u Narodnoj skupštini RS

Goran Stanković se obratio poslanicima u Narodnoj skupštini RS
Goran Stanković se obratio poslanicima u Narodnoj skupštini RS

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS obratio se danas poslanicima na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, na kojoj se raspravlja o Prijedlogu programa ekonomskih reformi za period 2020.-2022. godina. 

Cijeli govor pročitajte u nastavku:

„Poštovana potpredsjednice Narodne Skupštine RS, predsjedniče Vlade RS, uvaženi ministri i narodni poslanici,

Savez sindikata Republike Srpske, kao reprezentativan socijalni partner, sa Vladom RS krajem 2017. godine zaključio je Memorandum o zajedničkim mjerama, kojim smo definisali osnovne ciljeve za trogodišnji period. Te ciljeve smo podijelili u tri oblasti: zakonodavne aktivnosti, strateške aktivnosti i socijalni dijalog. U skladu sa Memorandumom, razgovorima sa predsjednikom Vlade RS, resornim ministrima i preciznim i konkretnim mjerama, Saveza sindikata Republike Srpske dao je svoje prijedloge za Program ekonomskih reformi za period 2020.-2022. godina. U  Prijedlog programa ekonomskih reformi uvaženi su zahtjevi Saveza sindikata RS, što se tiče zakonodavnih aktivnosti, i to donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu, Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti i Zakona o inspekcijama RS. Takođe bih naglasio, vezano za ova tri zakonska rješenja koja su u nadležnosti Ministarstva rada, da su već forimirane radne grupe i zajednički radimo na novim i boljim zakonskim rješenjima. Veoma pozitivan primjer je taj što je uvršten i naš prijedlog da se za bolovanja za teška oboljenja pronađu novčana sredstva da budu plaćena u 100% iznosu.

Sama činjenica da su ovi zakoni planirani u Programu ekonomskih reformi, nije dovoljno. Sada nas očekuje mnogo teži put, a to je da donesemo kvalitetna zakonska rješenja i da ona budu stvarno i primjenjiva u praksi. Važno je naglasiti da Zakon o radu moramo hitno promijeniti, da moramo da dobijemo kvalitetnije zakonsko rješenje. Ne bih se sada vraćao na način kako je on donešen prije četiri godine, ali sigurno da se u praksi pokazalo da on nije u potpunosti primjenjiv. Zato želimo da potenciramo tri stvari u izmjenama Zakona o radu, a to su da sva ona prava koja su definisana samim Zakonom o radu da ih radnik može u praksi i ostvariti, takođe želimo da uredimo i sistem plata jer smatramo da sada kako su plate uređene nije baš najbolje rješenje i da ovom pitanju moramo posvetiti posebnu pažnju. Važno je utvrditi i elemente za samo utvrđivanje plata da bi se u što većoj mogućoj mjeri smanjile zloupotrebe.

Pored zakonodavnih aktivnosti, želim da naglasim da smo dosta vremena posvetili i drugim aktivnostima. U prethodnoj godini najviše pažnje posvetili smo kampanji za povećanje plata u RS. Tražili smo povećanje plata za radnike u javnom sektoru ali i za radnike u privredi, i ono najvažnije tražili smo povećanje najniže plate. Vi ste na prošlom zasjedanju Narodne skupštine RS usvojili izmjene i dopune Zakona o platama za budžetske korisnike što smatramo da je pozitivan primjer i da su poboljšana primanja zaposlenih koji platu primaju iz budžeta te da to treba nastaviti i u nerednom periodu. Želio bih naglasiti da moramo da radimo i na izjednačavanju plata u obrazovanju i kulturi sa ostalim budžetskim korisnicima. Potrebno je nastaviti aktivnosti na povećanju plata zaposlenih u zdravstvu.

Nažalost, ono što se desilo u javnom sektoru nije se u pravoj mjeri desilo u privredi. Smatramo da plate u privredi rastu minimalno. Dati su mnogobrojni benefiti poslodavcima –  neoporezivanja dijela plate, porodiljskog odsustva u bruto iznosu, smanjenja naknade za bolovanje za zdravstveno osiguranje, Zakona o podsticajima, doprinosima u tekstilnoj industriji,  znači značajni su benefiti koji su poslodavci dobili, ali nažalost plate nisu povećane, prosječna plata u privredi iznosi 620 do 650 KM, a moramo i da zaključimo kolektivne ugovore, jer samo tako taj cilj možemo i da ostvarimo.

Važno je napomenuti da je zahtjev Saveza sindikata RS da najniža pata od 01. januara 2020. godine bude 550 KM da bi već polovinom naredne godine porasla na 600 KM. Takođe smatramo da na ovakav način kako je definisana plata stvara veliki broj mogućnosti zloupotreba, pa tako imamo situaciju da se u najnižu platu uračunava i prekovremeni rad, noćni rad, čak i toli obrok i prevoz što sigurno nije dobro rješenje. Smatramo da se najniža plata treba da isplaćuje samo za redovno radno vrijeme i to za najednostavniji rad, odnosno NK radnike. Da nemamo situaciju kako imamo sad u praksi da NK radnici primaju najnižu platu, ali i oni KV radnici sa srednjom stručnom spremom i visokom stručnom spremom. Kroz povećanje plata i druge zakonske aktivnosti koje sam naveo smatram da će se poboljšati status radnika u RS ali da bi se to ostvarilo moramo svi dati svoj doprinos. Mi smo u analizama koje smo radili utvrdili da je najproblematičnije za radnika visina njegove plate. Mi kao Savez sidnikata dali smo podršku ovom dokumentu, ali ćemo pažljivo pratiti njegovu realizaciju i za godinu dana dati ocjenu, a ocjena će zavisiti od postignutih rezultata.“