Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, kazao je u intervjuu za „Nezavisne“ povodom 5. oktobra, Svjetskog dana učitelja, da su resornom ministarstvu i Vladi RS iznijeli svoje zahtjeve da se plate radnika u prosvjeti moraju povećati te da se izjednače platni koeficijenti.
„Razmatramo i situaciju da posebno bude iskazana naknada za topli obrok i regres. Predstoje nam pregovori i vjerujemo da ćemo naći zajednički jezik i da ćemo kroz naše argumente doći do najboljih mogućih rješenja“, naveo je Gnjatić.
NN: U kakvom su položaju prosvjetni radnici trenutno u Republici Srpskoj?
GNJATIĆ: Radnici u obrazovanju, nauci i kulturi, a posebno prosvjetni radnici koji obilježavaju 5. oktobar, Svjetski dan prosvjetnih radnika i učitelja, su u ovih godinu i po dana od početka pandemije virusa korona u zaista teškoj situaciji. Svi želimo da na najbolji mogući način prenesemo svoje znanje, da uradimo svoj posao jako dobro i da naši đaci na svim nivoima – od predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja imaju veliko i dobro znanje, da postanu dobri ljudi.
Učitelji praktično rade, što bi se reklo, od sedam do sedam, u dvije ili tri grupe, prenoseći svoje znanje preko maski. Kako da profesor stranog ili maternjeg jezika ili profesor muzike na pravilan način artikuliše zvuk i glas i kako da nauči to dijete da pravilno izgovara ako nosi masku? Kako da profesor istorije, biologije ili matematike kaže neku stvar da dijete razumije na času od 15 minuta? To je veoma teško. Mi nastojimo da sve nedaće i teškoće prevaziđemo s osmijehom. Sva prednost ovog našeg poziva se može vidjeti 1. septembra, ili u januaru nakon zimskog raspusta, koliko se djeca raduju učiteljima, ali i učitelji djeci.
Od početka pandemije su prosvjetni radnici u samo nekoliko dana prešli na online nastavu, iako nisu bili obučeni da to urade. Mi imamo ljude koji imaju više od 60 godina i nisu nikad imali dodira sa modernim sredstvima komunikacije, ali su ipak uspjeli da savladaju te vještine i kupe pametne telefone. Nadležni organi bi trebalo više vremena, energije i novca da ulože u obuke prosvjetnih radnika. Moramo pratiti moderne tehnologije i vidjeti gdje su sve izvori znanja, ali treba nam veća podrška.
NN: Koliko je zahtjevnije raditi online nastavu za prosvjetne radnike i kako su se tome prilagodili?
GNJATIĆ: Rad prosvjetnih radnika u uslovima pandemije od kuće je mnogo teži nego u učionici. Rad od kuće podrazumijeva da sa svakim đakom ponaosob komuniciraš putem pametnih platformi, a u nekim daljim sredinama ni đaci ni profesori nemaju pametne telefone ili internet, pa su se nekako snalazili.
Ovo sve znači da sa svakim đakom moraš obaviti razgovor putem mejla, te po cijeli dan sjediti za računarom i odgovarati na dopise i spremati se za nastavu.
Prosvjetni radnici su u ovoj situaciji dali svoj maksimum i mnogo je bilo teže raditi nego u normalnim uslovima. Vjerujem da će se epidemiološka situacija smiriti i da ćemo moći nastaviti obavljati svoj posao na najbolji mogući način jer je živa riječ učitelja nezamjenjiva.
NN: Da li su prosvjetari pokazali visok stepen odgovornosti tokom pandemije?
GNJATIĆ: Mogu odgovorno reći i svjedočiti da se u institucijama obrazovanja, nauke i kulture preporučene mjere od strane Republičkog štaba za vanredne situacije najviše poštuju, da ne možete ući u školu a da se maske ne nose po propisu, da na svakom ćošku imate dezinfekciona sredstva, da se poštuje distanca…
Internacionala obrazovanja, koja okuplja sindikate prosvjete cijelog svijeta, ovaj 5. oktobar proslavlja sloganom „Uvijek prisutni“, koja nas podsjeća na sve kolege preminule od virusa korona i pokazuje da su oni uvijek s nama i da su dali nemjerljiv doprinos razvoju društva u cijelom svijetu.
NN: Kako danas od svoje plate žive prosvjetni radnici?
GNJATIĆ: Mi i danas imamo situaciju da platni koeficijenti korisnika budžeta i svi ostali na pozicijama visoke stručne spreme imaju puno veće plate nego što ima profesor u osnovnoj ili srednjoj školi. Ako kažemo da je najčešći koeficijent za visoku stručnu spremu oko 15,5, a profesor ima 12,6, to je velika razlika i nepravda koju moramo u narednom periodu i što prije ispraviti. Želimo da budemo potpuno ravnopravni članovi ovog društva i da možemo od svog rada pristojno da živimo.
Profesor mora biti primjer svojim đacima, on je profesor i na ulici, i u autobusu, i u diskoteci, i u restoranu i pod prismotrom je svih. Mora biti primjer u svakom pogledu.
NN: Ima li prostora da se povećaju plate i šta Sindikat preduzima?
GNJATIĆ: Apsolutno treba da se povećaju plate. Mi smo ovih dana istakli određene zahtjeve i u razgovoru sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS, te Vladom RS naglasili da u narednom periodu treba povećati plate za sve zaposlene u prosvjeti i da dođe do izjednačavanja platnih koeficijenata koje sam maloprije spomenuo. Razmatramo situaciju i da posebno bude iskazana naknada za topli obrok i regres. Predstoje nam pregovori i vjerujemo da ćemo naći zajednički jezik i da ćemo kroz naše argumente doći do najboljih mogućih rješenja. Sad se kreira budžet za narednu godinu i vjerujem da će nadležni imati sluha za naše argumente. Na nadležnim organima je da prepoznaju taj rad, kvalitet i požrtvovanost prosvjetnih radnika i da to pošteno, korektno i adekvatno plate. Oni treba da budu nagrađeni za svoj rad, te da se kada se donose zakonski i podzakonski akti uključe ljudi iz učionice, a to su predstavnici sindikata, da ponude svoja rješenja i viđenja, jer više ljudi više zna te bolje vidi određeni problem.
