Nakon što su u Banjaluci otkrivena 4 nova slučaja zaraženih koronavirusom, Gradska uprava Banjaluka navela je kako se nalazimo u vanrednoj situaciji, zbog čega se uvode nove mjere.
Ove mjere su između ostalog obuhvatile trgovinske i ugostiteljske objekte, kojima je ograničeno radno vrijeme do 18h osim za dragstore i pekare koje mogu raditi do 22h. Tržnim centrima je također zabranjen rad vikendom, kao i svim noćnim klubovima. Kako se ovo može odraziti na poslovanje i položaj radnika, razgovarali smo sa predsjednicom Saveza sindikata RS, Rankom Mišić, koja je za BUKU rekla kako moramo imati na umu da je ovo vanredna situacija, potpuno nova za sve nas u svakom smislu.
„Sve mjere koje se donose od strane nadležnih institucija idu u pravcu da se zaštiti ono najvrijednije što ima Republika Srpska, a to su ljudski životi. Obaveza je da svi poštuju te mjere bez izuzetka. Kad govorimo o onome što može da se desi, a opet govorimo samo o prognozama, koje nisu utemeljene na nekim stvarnim pokazateljima ovo nešto je novo za cijeli svijet, a ne samo za nas. Sve aktivnosti trebaju biti usmjerene ka tome da se smanji svaka mogućnost širenja zaraze i kad o tome govorimo naravno da je ekonomija prva na udaru. Odmah nakon ljudi. I to je veliki problem koji traži dodatne mjere, rješenja koja je veoma teško i naći, jer nemate na koga da se oslonite.“
Dodaje da kada govorimo o našoj ekonomiji, sve one zemlje koje su nama u prve tri u pogledu ekonomije su u veoma kritičnom stanju kada je u pitanju ovaj virus.
„Kada govorimo o ovim mjerama naravno da one utiču i na dužinu radnog vremena i na mogućnost da izvršavate radne zadatke. Ono što mi kao Sindikat tražimo jeste da se sva prava radnika poštuju. A prvenstveno ona koja se tiču zaštite njihovog zdravlja. I da im budu na raspolaganju sva sredstva propisana od Ministarstva zdravlja.
Nemamo na svu sreću situacije da se zatvaraju firme i nadamo se da toga neće ni biti. Kada govorimo o ugostiteljskim i trgovinskim objektima, juče sam i profesionalno i privatno obišla nekoliko marketa i bile su takve gužve i takve kupovine, da sam uvjerena da se neće još uvijek osjetiti smanjen pazar.“
Ipak, ukoliko se situacija bude usložnjavala, navodi kako situacija može postati mnogo ozbiljnija.
„Može se desiti da privredna aktivnost stane zbog ino partnera I tad će situacija biti mnogo ozbiljnija. Ali nadamo se da do toga neće doći. Naglašavamo da se radnička prava moraju poštovati. Imamo zakonom regulisana prava na rad od kuće, dakle sve je moguće, ako postoji opravdani razlog za to da se radiod kuće. I tražimo da se rizične grupe zaštite. To su radnici koji imaju oboljenja i koji putuju autobusima, a u kontaktu su sa drugim ljudima, gdje nije moguće postići potpunu zaštitu.“
Ono što je problem za čijim rješenjem i oni kao Sindikat tragaju jeste zatvaranje vrtića.
„Naravno da djecu treba zaštititi, ali kako rješiti pitanje roditelja koji nema nikakvu mogućnost da djecu ostavi kod nekoga. Da li tu koristititi godišnji odmor ili već narađene prekovremene sate kao kompenzaciju. Mi branimo tezu da radnici ne smiju imati umanjene plate, jer u ovoj situaciji novac je prijeko potreban da bi se mogli zaštiti, jer se pojačava kupovina, hrana i mjere opreze i zaštite koji su dodatni troškovi.“
Mišić dodaje kako nema potrebe za stvaranjem panike, davanjem otkaza ili smanjenjem plate.
„Treba se izvršiti preraspodjela radnog vremena i uvesti rad od kuće ako za to postoje opravdani razlozi. Kad govorimo o školama, prosvjetni radnici su kod kuće i oni moraju imati fond sati. Vjerovatno će Ministarstvo smanjiti godišnji fond sati, ali sigurno će iskoristiti jednu sedmicu vaskršnjih odmora. A isto tako nastava se mže nadoknaditi, čime se prosvjetni radnici mogu opet zaštititi.“
Zaključuje da se posebno treba naglasiti položaj zdravstvenih radnika, koji su trenutno najviše angažovani i njima se treba pružiti svaka vrsta podrške pa i materijalna, jer oni nose najveći teret. A imaju i svoje porodice i svoju djecu.
„Zaista bi se to moralo kompenzirati kroz povećanu novčanu naknadu za njihov rad.“
