Predsjednici 10 granskih sindikata privrede pozvali su danas poslodavce da nastave pregovore i da se konačno potpišu kolektivni ugovori u metalskoj industriji, poljoprivredi, rudarstvu, trgovini, turizmu, ugostiteljstvu, šumarstvu, preradi drveta, medijima, građevinarstvu, saobraćaju, tekstilu i finansijskim organizacijama. Nakon današnjeg sastanka koji je održan u Banjaluci, granski sindikati podsjetili su javnost Srpske da su u nekoliko navrata pokušali da postignu dogovor sa granskim udruženjima poslodavaca, ali bezuspješno. Za poslodavce je bilo neprihvatljivo da se visina plata reguliše kolektivnim ugovorom, pa su poslodvci to prepustili tržištu rada i zato danas snose posljedice, jer su poslodavci ti koji su krivi za male plate i odlazak radne snage. Zvaničan zahtjev granskih sindikata privrede biće upućen na adresu poslodavaca, a odgovor očekuju u roku od sedam dana.
„Ovo je važna poruka i za Vladu Republike Srpske, jer nije prihvatljivo da u jednoj državi nemate kolektivne ugovore. Mi privredni sindikati u Srpskoj danas želimo da skrenemo pažnju na radnike zaposlene u privrednim, proizvodnim i uslužnim djelatnostima a kojih trenutno ima zaposleno oko 190.000 radnika. Samo prerađivačka industrija od ovog broja zapošljava 57.885 radnika. Većina njih radi u privatnom sektoru, malo je onih koji rade u javnom sektoru. Niko od radnika iz privrede nema potpisane granske ugovore. Imamo potpisane pojedinačne kolektivne ugovore, ali je, nažalost, riječ o malom broju“ , rekao je Danko Ružičić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu.
Od stupanja na snagu novog Zakona o radu 2016. godine ni jedno gransko udruženje poslodavaca RS koje djeluje pri Uniji udruženja poslodavaca, a koje predstavlja radnike u privatnom sektoru, nije potpisalo granski-posebni kolektivni ugovor. Kolektivnim ugovorima se regulišu prava radnika na osnovu Zakona o radu, regulisana je i visina plata. Radnici nemaju mogućnost da preko svojih sindikalnih organizacija preko kojih su učlanjeni i svojih granskih sindikata potpišu kolektivni ugovor, kako bi konzumirali prava iz Zakona o radu, kao što su pravo na uvećanje godišnjeg odmora, pravo na prekovremeni rad, pravo na otpremninu odnosno uvećanje otpremnine. Zbog svega navedenog jako je važno da poslodavci sjednu za pregovarački sto.
„Ja bih danas kratko prozvala i pozvala poslodavce da konačno počnu da rade svoj posao i da rade ono zbog čega su formirani a to je kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog, da se odazovu na poziv sindikata da počnemo pregovore i da potpišemo kolektivne granske ugovore u privredi. Samim tim da povećamo plate radnicima u privredi i da taj radnik bude dostojanstven u svojoj kući, u svojoj porodici, na svom radnom mjestu. Ovo je sve samo ne dostojanstveno. Radnici u privredi rade pošteno, pošteno zarađuju svoje plate, ali su te plate ispod svakog dostojanstva“, kaže Dragana Vrabičić, predjsednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS.
Vlado Pavlović, predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS kaže da čak 13 godina cijena rada u JPŠ „Šume RS“ nije povećana ni jedan fening.
„Što se tiče prerade drveta tamo gdje imamo sindikat imamo preduzeća koja uzorno prate neke od parametara, ali nisu dobacili današnjim potrebama radnika. Cijene sortimenata iz primarne prerade drveta, znači rezane građe, porasle su, tako da se može obezbijediti solidan ambijent da se svi parametri koji su potrebni za dostojanstven rad radnika u ovom sektoru poprave. Poređenja radi, cijena trupaca na domaćem tržištu je 100 maraka a cijena rezane građe je oko 500 KM. To znači da je ambijent povoljan i to traje i trend je da će tako da ostane, zato apelujem na poslodavce da relaksiraju sektor i da svi imamo od toga koristi. Radnicima u preradi drveta se ne povećavaju plate, a država nema koristi od povećanja doprinosa, curi nam kapital i dostojanstvo. Važno je da poslodavci prihvate dijalog sa sindikatom“, kaže Vlado Pavlović.
7.oktobar je Svjetski dan dostojanstvenog rada i nije slučajno izabran baš ovaj datum kako bi se poslala poruka poslodavcima. Jedno od temeljnih prava čovjeka je pravo na rad, a osnovni cilj obilježavanja današnjeg dana je vraćanje dostojanstva radu i radniku, jer jedino dostojanstvenom radniku stvaraju se perspektive za napredak društva. Dostojanstven rad znači otvaranje novih radnih mjesta, zapošljavanje bez disrkiminacije, redovnu i pristojnu platu koja omogućava dostojanstven život njega i njegove porodice, socijalnu sigurnost, zaštitu u slučaju bolesti, privremene nesposobnosti, penzionisanja, kao i slobodu radnika da se organizuju u sindikate. Dostojanstven rad temelji se na četiri osnovne komponente a to su zapošljavanje, prava, zaštita i socijalni dijalog, odnosno kolektivno pregovaranje.
