BANJALUKA – Na sjednici Republičkog odbora Sindikata obrazovanja, nauke i kulture danas se razgovaralo o vršnjačkom nasilju i odnosu prema radnicima u obrazovanju, nauci i kulturi i tom prilikom je iskazana zabrinutost kada je u pitanju obrazovni sistem u Srpskoj te naglašena potreba za sistemskim izmjenama.
Tokom sjednice osvrnuli su se i na dešavanja u Srbiji, te naveli da je bitno na vrijeme preventivno djelovati u Republici Srpskoj.
Kako je istakao Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, mnogo je problema koje prosvjetni radnici sami rješavaju, a najčešće su uskraćeni za podršku institucija.
„Nastavnici se ne mogu i ne smiju pretvoriti u pisare, a da vaspitanje i obrazovanje učenika ostaje u zapećku. Oni što mi vidimo kao izazov i na čemu treba raditi je dodatna edukacija prosvjetnih radika, preispitivanje uloge savjeta roditelja, učenika, stručne javnosti i Republičkog pedagoškog zavoda. Potrebno je mijenjati propise s ciljem kvalitetnijeg obrazovnog sistema u Srpskoj“, rekao je Gnjatić.
Naveo je da da se nada da će zajedno doći do najboljih rješenja.
„Mi ćemo izvršiti istraživanje među zaposlenima u osnovnim i srednjim školama da bi vidjeli šta su problemi i moguća rješenja. Na osnovu istraživanja uradićemo kvalitetnu analizu, i u narednih 15-20 dana ponuditi rješenja Ministarstvu prosvjete i kulture RS kako bi svi koji rade u prosvjeti bili zadovoljni“, rekao je Gnjatić i dodao da očekuju podršku Ministarstva.
„Moramo korjenito promijeniti propise, vratiti obraz obrazovanju i dostojanostvo prosvjetim radnicima“, dodaje on.
Božica Gligorić, profesor razredne nastave u OŠ „Dositej Obradović“ u Doboju i član Repubičkog odbora sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kazala je da se u vrijeme nemilih događaja koje su zadesile Srbiju često govori o odgovornosti svih.
„Ja bih rekla da je zakazao kompletan sistem. Mi smo u posljednje vrijeme zatrpani papirologijom, a vrlo malo vremena se ostavlja prosvjetnom radniku da razgovara sa djecom. Često imamo uplitanje roditelja i šire društvene zajednice kako da ocjenujemo dijete, na koji način i slično“, rekla je Gligorićeva.
Bitno je, kako kaže, pronaći uzroke problema, odvojiti djecu od društvenih medija, više im govoriti o vršnjačkom nasilju, a kako bi ih usmjerili na pravi put.
„Vršnjačko nasilje je jedan od problema. Ja radim sa učenicima od prvog do petog razreda i u dosadašnjoj praksi nije bilo slučajeva nasilja, ali često čujem od kolega da ih je bilo“, dodaje ona i kaže da je ocjena okidač da roditelj dođe u školu.
Miloš Kulundžija, član Republičkog odbora sindikata, obrazovanja, nauke i kulture iz srednjeg obrazovanja, kazao je da obrazovanje treba da zauzme mjesto u društvu koje mu pripada.
„Nastavnik treba da bude uzor učenicima, ali je potrebno da se poboljša njegov položaj. Trebalo bi preventivno djelovati, razgovarati. Pokušaćemo svi zajedno da učinimo bolji ambijent, a sistemska rješenja su jedino što je moguće“, istakao je Kulundžija.
Prema njegovim riječima, osnovni problem je u osnovnoj školi, dok navodi da u srednjim školama postoje razni programi prevencije vršnjačkog nasilja.
„Djeca traže pomoć, sugestiju i objašnjenje i to se rješava u učionici, na nivou uprave škole ili sa stručnim saradnicima“, zaključuje on.
Autor teksta: Nikolina Aleksić,
Izvor: nezavisne.com
