Za nezaposlene nedostaju milioni – Ovo su faktori koji su doveli do poremećaja na tržištu rada

Za nezaposlene nedostaju milioni - Ovo su faktori koji su doveli do poremećaja na tržištu rada
Za nezaposlene nedostaju milioni - Ovo su faktori koji su doveli do poremećaja na tržištu rada

Zavod za zapošljavanje RS našao se u poziciji da mu nedostaju sredstva za isplatu novčanih naknada nezaposlenima zbog čega im je iz Kompenzacionog fonda odobreno tri miliona KM.

Srpskainfo je provjerila zbog čega je ovaj Zavod, koji je godinama imao suficit, odnosno „viška“ para, došao u ovaj nezavidan položaj.

Osnovni razlog jeste svakako pandemija novog virusa korona, koja je uticala na povećanje nezaposlenosti. S druge strane je smanjena stopa doprinosa na nezaposlenost, a to je osnovni prihod Zavoda s kojim finansira i vlastite troškove. Na sve to su povećani zagarantovani iznos novčane naknade i dužina trajanja naknade. Navedene promjene stupile su na snagu od početka prošle godine, jer niko nije očekivao pandemiju, odnosno kada je situacija na tržištu rada bila izuzetno povoljnija.
Smanjen doprinos

Ove informacije su za Srpskainfo potvrdili u Zavodu za zapošljavanje RS, u kojem podsjećaju da je doprinos za nezaposlenost u veoma kratkom periodu smanjen sa jedan na 0,8 odsto, a od 2020. na 0,6 odsto.

– To je svakako uticalo na smanjenje priliva sredstava – kažu u Zavodu.

Zavod je prošle godine po osnovu doprinosa za nezaposlenost imao prihod nešto veći od 29 miliona KM i taj novac nije bio dovoljan za sve naknade, jer je bilo potrebno oko 29,7 miliona KM. Samo godinu prije prihod po osnovu ovog doprinosa bio je veći za oko 7,8 miliona KM, a bilo je manje korisnika naknade.
Garantovana naknada

U Zavodu objašnjavaju da je garantovana novčana naknada prošle godine bila 416 KM, što je za 62 odsto više u odnosu na 2019, kada je bila 257 KM. Takođe, dužina trajanja novčane naknade, koja zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog, bila je od jednog do 12 mjeseci, a produžena je do 24 mjeseca.ž

Dakle, smanjeni su prihodi i povećana su prava, ali je zbog pandemije povećan broj nezaposlenih, što je uticalo na povećanje broja novčanih naknada za 50,4 odsto. Tako je Zavod u 2019. godini priznao 8.822 rješenja za novčanu naknadu, za šta je izdvojeno oko 13,4 miliona KM, dok je u prošloj godini priznato 13.266 rješenja i isplaćeno oko 29,7 miliona KM.

Zalihe

Danko Ružičić, predsjednik Sindikata tekstilne industrije i član UO Zavoda za zapošljavanje RS, za Srpskainfo ocjenjuje kako se sada pokazalo kao greška smanjenje stope doprinosa za nezaposlenost.

– Naročito jer su u međuvremenu povećana prava nezaposlenih koji su ostali bez posla, a plaćali su osiguranje od nezaposlenosti. Dužina trajanja naknade i povećanje iznosa su povećani na zahtjev sindikata i time smo se izjednačili sa Srbijom i FBiH – kaže Ružičić.

– Smanjena stopa doprinosa i povećan broj nezaposlenih su očigledno doveli do toga da Zavodu nedostaje novca za novčane naknade iz redovnog priliva od doprinosa. Vjerovatno je Zavod iz ranijih zaliha uspijevao tokom prošle godine sve da isplaćuje na vrijeme, ali ovo sada je vanredna situacija. Niko nije očekivao da će toliko ljudi ostati bez posla – navodi Ružičić.

Sindikat zadovoljan

Smatra da Vlada RS mora pomagati redovnu isplatu novčane naknade, jer to pravo ostvaruju oni koji su plaćali osiguranje od nezaposlenosti od svoje bruto plate.

– Dakle, novčana naknada se isplaćuje onima koji su se osigurali od nezaposlenosti i ona služi ljudima dok se ne snađu, da mogu da prežive dok ne nađu novi posao. Tako je u cijeloj Evropi. Mi smo prava nezaposlenih popravili. Prilično smo zadovoljni, a premijer je obećao da nijedan radnik neće izgubiti to pravo – dodaje Ružičić, koji smatra da bi pravo rješenje bilo vraćanje stare stope doprinosa.

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, za Srpskainfo kaže da nikako ne treba vraćati stopu doprinosa na prethodni nivo.

– Smatramo da je prošle godine bio eksces na tržištu rada zbog pandemije i da se to neće ponoviti. Suštinski, Zavod za zapošljavanje je godinama bio u suficitu, ali se s povećanjem prava korisnika i pandemijom to promijenilo – navodi Trivić.
Nelogičnosti

Kaže da su poslodavci od nadležnih zatražili da se provjere određene nelogičnosti na tržištu rada.

– Po podacima Poreske uprave, prošle godine je oko 2.500 manje zaposlenih kojima poslodavci uplaćuju poreze i doprinose. Istovremeno, za oko 13.000 nezaposlenih i nešto se isplaćivala novčana naknada, a imamo više zaposlenih nego prijavljenih na evidenciju – dodaje Trivić.

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS, Miroslav Vujičić, izjavio je nedavno za Srnu da je sada je na evidenciji Zavoda oko 20.000 radnika koji su ostali bez posla direktno zbog uticaja pandemije, ocjenjujući da polako dolazi do opravka tržišta rada.

– Novac koji nam je dodijeljen od Kompenzacionog fonda namijenjen je isključivo za isplatu novčane naknade onima koji u skladu sa Zakonom o posredovanju i zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje – uvjeravaju u Zavodu.

Ekonomske posljedice

Ekonomske posljedice izazvane pandemijom sigurno se, kako kažu u Zavodu, značajno reflektuju na tržište rada i kada je u pitanju ukupna ponuda radne snage i priliv na evidenciju.

Tako se od 19. marta 2020. do 13. januara ove godine iz radnog odnosa na evidenciju Zavoda prijavilo ukupno 22.248 osoba. Za njih 8.832 je prestao da važi ugovor na određeno, dok je tehnološkim viškom proglašeno 6.802 radnika. Sporazumno je raskinuto 3.137 radnih odnosa.

Najveći broj njih dolazi iz prerađivačke industrije, zatim iz trgovine, ličnih uslužnih delatnosti i iz ugostiteljstva.

U istom periodu je zaposleno 23.980 osoba koje su bile na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Na kraju prošle godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 83.000 nezaposlenih, dok je godinu ranije bilo 2.000 više.

Izvor: www.srpskainfo.com


e-magazin Regionalnog sindikalnog savjeta Solidarnost

NE TJERAJTE RADNIKE IZ REPUBLIKE SRPSKE, POVEĆAJTE PLATE!