Štrajkovi su postali uobičajen način borbe za prava radnika u današnjem svijetu. U najvećem broju slučajeva organizuju se u cilju ostvarenja zahtjeva vezano za visinu plate ili uslove rada. U tom smislu, zanimljivo je saznati nešto o prvom ikad zabilježenom sukobu između radnika i poslodavaca. Naime, ovaj događaj se desio još u Egiptu u vrijeme vladavine Faraona.
Prvi pisani trag o radničkom štrajku datira još iz vremena gradnje slavne Keopsove piramide ( oko 1580 godina p.n.e. ). Kako navodi slavni grčki istoričar Herodot, radnici koji su radili na izgradnji piramide dobijali su svaki dan određenu količinu bijelog luka ( zamislite p.a., bijeli luk je inače jedna od najstarije poznatih biljaka koje su uzgajane upravo zbog blagotvornog dejstva na zdravlje ), kako bi pojačali izdržljivost i popravili opšte stanje zdravlja, budući da je izgradnja piramide bila težak fizički posao. Elem, kad je faraon odlučio da im uskrati dnevnu dozu, radnici su jednostavno obustavili rad. Radovi su nastavljeni tek kad im je uz dnevni obrok ponovo dijeljen bijeli luk.
Neki pak smatraju da je jedan drugi događaj, koji se takođe odigrao u starom Egiptu ( istina nešto kasnije, oko 1152. godine p.n.e. ) može smatrati prvim pravim štrajkom, budući da o njemu stvarno postoji pravi pisani trag, takozvani Papirus o štrajku, koji se i danas čuva u jednom muzeju u Torinu.
Radnici koji su radili na izgradnji grobnice za tadašnjeg Faraona Ramzesa III prestali su jedno vrijeme dobijati odgovarajuće namirnice, tj. ulje i brašno. Zbog toga su jednog jutra jednostavno odlučili da svi prestanu s radom, te su se obratili nadređenima da pokušaju s Faraonom riješiti ovaj problem. Njihov zahtjev je prihvaćen, ( budući da se Faraonu nikako nije svidjelo da ostane bez monumentalne grobnice na koju je polagao pravo kao i njegovi prethodnici ) te su nakon toga nastavili raditi. U današnje vrijeme možda njihov zahtjev izgleda malo čudno ( ili pak ne, prosudite sami ), budući da su tražili samo ulje i brašno, ali ulje im je služilo da zaštite kožu od vrele pustinjske klime, a brašno je i tada bilo osnovna namirnica od koje su spremali razne vrste hljeba.
Razlozi zašto su radnici prestali dobijati ulje i brašno, tj. razlozi za njihovu obustavu rada nisu baš najjasniji, ali u tom periodu je korupcija unutar vladajuće kaste bila jako rasprostranjena te je ona najvjerovatniji uzrok ovome…
