Analiza realizacije Sporazuma sa Vladom Republike Srpske u vezi povećanja plata za zaposlene u pravosudnim institucijama RS, Odluka Ustavnog suda RS u vezi naknade za topli obrok za nosioce pravosudnih funkcija i Zakon o izvršenju krivičnih sankcija ključne su tačke dnevnog reda današnje sjednice Republičkog odbora Sindikata pravosuđa RS, koja je održana u Domu sindikata u Banjaluci. Predsjednik Sindikata pravosuđa RS Siniša Petrović kaže da granskim sindikatima, potpisnicima Sporazuma iz Ministarstva finansija RS na sastanku radne grupe nisu saopštene dobre vijesti.
„Ono što mogu ovdje reći jeste da smo od predstavnika Ministarstva finansija dobili analizu stanja budžeta i za nas je to katastrofalno, jer je jasno da se budžet ne puni predviđenom dinamikom. Mi smo tražili u okviru Sporazuma da se uradi analiza i na osnovu nje procijeni koliko bi trebalo biti povećanje plata zaposlenim u pravosuđu i ostalim budžetskim korisnicima. Međutim, mi nismo dobili analizu od Ministarstva finansija, samo analizu budžeta, ali smo zato mi uradili analizu koja kaže da u aprilu 2023. godine samo za prehranu treba 360 KM više u odnosu na april mjesec 2021. godine, a za ukupne troškove 500 KM više. Ovo je jasan pokazatelj da povećanje plata nije pratilo i ne prati troškove života“, kaže Petrović.
Poručuje da će Sindikat pravosuđa i dalje ostati pri istom zahtjevu, jer je povećanje plata neophodno. Osvrćući se na nedavnu Odluku Ustavnog suda RS u vezi naknade za topli obrok za nosioce pravosudnih funkcija, Petrović kaže da je jasno da se ovakve odluke ne komentarišu, već provode, a posljedica pomenute odluke je diskriminirajuća prema administrativnim radnicima u pravosudnim institucijama i ovlaštenim službenim licima.
„Imamo danas situaciju da u jednu zgradu ulaze i sudije i tužioci i ostalo administrativno osoblje. Jedni imaju topli obrok, drugi nemaju, sudije i tužioci imaju regres, ostali radnici nemaju. Takođe sudije i tužioci imaju pravo naknade po osnovu staža u visini od 0,5%, a ostali nemaju isto pravo. Mi imamo tri osnova po kojima su amdinistrativni radnici diskriminisani. Zaključili smo da ćemo analizirati ovu odluku Ustavnog suda i podnijećemo inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona o platama za amdinistrativne radnike u pravosudnim institucijama po elementima diskriminacije i tražićemo podršku udruženja sudija i tužilaca. Naš Republički odbor je donio odluku o štrajku upozorenja zbog diskriminacije radnika u odnosu na sudije i tužioce po pitanju naknade za topli obrok i regres“, kaže Petrović.
Mladen Bašević, predsjednik Sindikalne organizacije Osnovnog suda Sokolac i član RO Sindikata pravosuđa RS poručuje da niko ne želi u ovom sindikatu da umanji bilo kakva prava, ali je važno da javnost zna da su administrativni radnici diskriminisani u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija.
„Vi znate da mi zajedno radimo u istim kancelarijama, jedni bez drugih ne možemo raditi. Od amdinistrativnih radnika zavisi posao sudija i tužilaca i moramo imati iste naknade. Zakonom o radu i Ustavom je definisano da se stečena prava ne mogu umanjivati, a umanjuju nam se. Naš posao nosi veliku odgovornost. Odgovorni smo sudijama i tužiocima i prema strankama u svom radu i u svom djelovanju“, kaže Bašević.
Sjednici Republičkog odbora Sindikata pravosuđa RS prisustvovali su i predstavnici Ministarstva pravde RS. Pero Dunjić, pomoćnik ministra pravde za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija RS kaže da su saglasni da Vlada RS u skladu sa svojim mogućnostima uvede topli obrok za sve zaposlene u pravosudnim institucijama i da se prava izjednače sa sudijama i tužiocima.
Kada je u pitanju Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, Sindikat pravosuđa RS je predložio da se ujednače prava svih ovlaštenih službenih lica koja rade u pravosudnim institucijama sa ovlaštenim službenim licima pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Ratko Čumić, zamjenik predsjednika Sindikata pravosuđa RS kaže da se danas dugo razgovaralo o tome, podsjećajući da ovlaštena službena lica u pravosuđu rade izuzetno težak posao. U Ministartsvu pravde RS kažu da su saglasni sa prijedlozima Sindikata pravosuđa RS u vezi sa izjednačavanjem navedenih prava ovlaštenih službenih lica iz svih šest Kazneno-popravnih zavoda u Srpskoj, a ima ih oko 500.
„Nastojaću u narednom periodu i boriću se za to da se ovo pitanje riješi, jer su zahtjevi sindikata opravdani. Važno je da se u Zakon o izvršenju krivičnih sankcija uvede član koji će regulisati njihovo penzionisanje“, poručuje Dunjić.
