U Banjaluci je u toku posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će po hitnom postupku biti razmatrani Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, Prijedlog zakona o izvršenju budžeta za narednu godinu, te Prijedlog programa ekonomskih reformi Srpske za period od 2022. do 2024. godine. Po hitnom postupku biće razmatrani i prijedlozi zakona o porezu na dohodak, o doprinosima, o radu, o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, te o platama zaposlenih u javnim službama. Generalni sektretar Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković obratio se narodnim poslanicima u Narodnoj skupštini RS na 26. posebnoj sjednici, na temu Prijedloga programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period od 2022-2024.godine.
Izlaganje generalnog sekretara Saveza sindikata RS prenosimo u cijelosti:
„Za Savez sindikata Republike Srpske, tržište rada i sistem plata su najznačajnije oblasti u Programu ekonomskih reformi Republike Srpske.
Iz tog razloga, na pitanju uređivanja plata, i radu na konstantnom povećanju plata, Savez sindikata RS radi duži vremenski period, a na zadnjem Kongresu održanom u julu mjesecu ove godine donijeli smo i posebnu Rezoluciju po ovim pitanjima.
Upravo novi način uređivanja plata, prelazak sa neta na bruto obračun plate, smanjenje zbirne stope doprinosa, što će dovesti do povećanja primanja svih radnika u Republici Srpskoj, predstavlja i dio Rezolucije i zahtjeva Saveza sindikata Republike Srpske.
Iako je u prethodnom periodu bilo nominalnog povećanja plata to se uglavnom dešavalo na osnovu odluka Vlade Republike Srpske kroz povećanje najniže plate, povećanje neoporezivog dijela plate, povećanja plate budžetskim i fondovskim korisnicima, ali to nije dovoljno.
Poslodavci iz vlastitih sredstava, na osnovu ostvarene dobiti, moraju značajno povećati plate, a da to ne bude sporadična pojava i da se čeka da država to uradi umjesto njih.
Činjenica da je povećana prosječna plata, ne znači da je do toga došlo na osnovu odluka poslodavaca, već upravo zbog povećanja neoporezivog dijela plate sa 200 na 500, sa 500 na 700 KM (što je ukupno po radniku 50 KM), povećanja najniže plate sa 450 na 520, pa na 540 KM i kroz povećanje plata radnicima koji se finansiraju iz Budžeta i fondova u nekoliko navrata, u čemu je u punom kapacitetu učestvovao Savez sindikata Republike Srpske kao ozbiljan socijalni partner.
Činjenica je da 125.000 radnika prima platu do 600 KM, a da 2/3 radnika prima platu do 900 KM. Prosječna plata u privredi je oko 750 – 800 KM. Poslodavci nisu željeli da zaključe ni jedan posebni Kolektivni ugovor u privredi, te su iz tog razloga plate izrazito niske, a štetu trpe kako radnici, tako i Budžet Republike Srpske i socijalni fondovi.
Kontrolni organi (Poreska uprava i Inspekcija rada) nemaju mehanizme i alate da mogu iskontrolirati isplatu visine plate u preduzećima, tako da dolazi do zloupotreba i isplate plata u kovertama ili na ruke gdje brojni poslodavci zaobilaze zakonske propise.
S druge strane, prema zvaničnim podacima institucija Republike Srpske, u 2020. godini, godini Korone, imamo blizu 2 milijarde KM prijavljene dobiti. To predstavlja i osnovni izvor sive ekonomije, jer porez na dobit iznosi 10%, odnosno kada neko ko zaradi milion KM plati državi 100.000, a sa ostalim raspolaaže kako on želi, dok je dividenda skroz oslobođena poreza.
Sve ovo za posljedicu ima odlazak radnika i njihovih porodica iz Republike Srpske zbog niskih plata i loših uslova rada. Radnici rijetko odlaze iz javnog sektora i od ozbiljnih poslodavaca koji imaju uređene sisteme.
Ponovo naglašavam, odlaze zbog niskih plata i loših uslova rada.
Ono što ohrabruje, da kroz Program ekonomskih reformi, a i kroz donošenje zakonskih propisa koji će se razmatrati na ovoj sjednici, postoji ozbiljna volja i namjera da se stanje promjeni na bolje, da se stvore pretpostavke i krene u povećanje plata i suzbijanje sive ekonomsije.
Predložene izmjene i dopune Zakona o radu kojim se oblast uređivanja plata usklađuje sa članom 39. Ustava Republike Srpske, odnosno da se plate mogu uređivati zakonom i Kolektivnim ugovorom, dovešće do toga da se ova oblast uredi, da se plate na realnim osnovama utvrđuju kroz kolektivne ugovore, pregovaranjem između poslodavaca i sindikata i one će sigurno na taj način rasti i neće se moći dešavati da u jednom preduzeću imamo da NK, KV, SSS i VSS prima platu do 540 KM ili neznatno više.
Konačno se ispravlja i velika nepravda prema radnicima koji primaju najnižu platu u privredi.
I vi poslanici, često ste postavljali pitanja da li minuli ili radni staž ulazi u iznos najniže plate ili se najniža plata uvećava po osnovu radnog staža. Sada je to precizirano i neko ko prima najnižu platu imaće i uvećanje po osnovu radnog staža, što tim radnicima puno znači.
Ponovo želimo naglasiti da najnižu platu trebaju primiti samo NK radnici, odnosno radnici koji rade najjednostavnije poslove ili kad preduzeće zapadne u poteškoće zbog više sile, a ne da najnižu platu u normalnim uslovima primaju KV radnici ili čak VSS.
Ovo su zahtjevi na kojima je intenzivno radio Savez sindikata Republike Srpske duži vremenski period, a što je prihvaćeno kroz predložena dokumenta i zakonska rješenja.
U prethodnim godinama fokus svih interesovanja bili su poslodavci, kako da im se daju različiti benefiti, podsticaji, oslobađanja, direktna novčana sredstva iz Budžeta. Krajnje je vrijeme da se pažnja posveti radnicima, da se plate radnika u prosjeku povećaju 10 % godišnje + troškovi inflacije i poboljšaju uslovi rada, a sve u cilju kako bi se smanjio odlazak radne snage sa ovih prostora, jer bez radnika nema ni opstanka poslodavacva, niti ekonomije i cjelokupnog društva“.
